Osamostaljenje Slovenije odvilo se je u manje od dvije godine: na plebiscitu 23. prosinca 1990. golema većina birača izabrala je samostalnu državu, 25. lipnja 1991. skupština je donijela Temeljnu ustavnu povelju, a nakon desetodnevnog rata i tromjesečnog moratorija Sloveniju je 15. siječnja 1992. priznala Europska zajednica. Slijede ključni koraci, brojke i ljudi koji su obilježili taj put.
Pozadina: kraj hladnog rata i slovensko proljeće
Slovenska samostalnost nije nastala preko noći. Krajem osamdesetih hladni rat je popuštao, komunistički režimi u istočnoj Europi počeli su se rušiti, a Jugoslaviju su potresali gospodarska kriza i sve oštriji sukobi među republikama. U Sloveniji je u veljači 1987. izašao 57. broj časopisa Nova revija, koji se često smatra jednim od temelja ideje o samostalnosti.
Uslijedili su osnivanje Zbora za ustav (veljača 1989.), čitanje Svibanjske deklaracije na ljubljanskom Kongresnom trgu (8. svibnja 1989.) i ustavni amandmani koji su u rujnu 1989. ukinuli vodeću ulogu Saveza komunista. Na prvim višestranačkim izborima nakon Drugog svjetskog rata, 8. travnja 1990., pobijedila je koalicija Demos predvođena dr. Jožeom Pučnikom, a za predsjednika Predsjedništva republike izabran je Milan Kučan.
Plebiscit 23. prosinca 1990.
Ideju plebiscita Demos je predstavio u studenom 1990., a skupština je 6. prosinca donijela zakon o plebiscitu s 203 glasa za i nijednim protiv. Predsjedništvo SFRJ proglasilo je glasanje neustavnim, no ono je ipak održano na oko 4.250 biračkih mjesta. Rezultate je 26. prosinca službeno objavio predsjednik skupštine dr. France Bučar.
| Podatak | Rezultat |
|---|---|
| Odaziv | 93,2 % birača |
| Glasovi ZA | 1.289.369 (95 % glasača, 88,5 % svih birača) |
| Glasovi PROTIV | 57.877 (4 %) |
| Nevažeći listići | 12.412 (0,9 %) |
Pučnik je te večeri u ljubljanskom Cankarjevom domu izgovorio rečenicu koja je postala simbol plebiscita: »Jugoslavije više nema. Sada je riječ o Sloveniji.« Detaljan pregled događaja nalazi se na stranici slovenske vlade o obljetnici plebiscita (na slovenskom).
Temeljna ustavna povelja o samostalnosti i neovisnosti
Plebiscit je obvezao skupštinu da u šest mjeseci donese sve potrebne akte. To se dogodilo 25. lipnja 1991., kada je skupština usvojila Deklaraciju o neovisnosti i Temeljnu ustavnu povelju o samostalnosti i neovisnosti Republike Slovenije. Povelja je odredila da savezni zakoni u Sloveniji više ne vrijede i prenijela ovlasti federacije na republiku. Svečano proglašenje održano je sutradan, 26. lipnja, na Trgu republike u Ljubljani – istoga dana kada je samostalnost proglasila i Hrvatska.
Desetodnevni rat
Jugoslavenska narodna armija (JNA) već je 26. lipnja pokušala zauzeti granične prijelaze, a službenim početkom rata smatra se 27. lipnja 1991. Slovenska Teritorijalna obrana i milicija blokirale su oklopne kolone, podizale barikade i presijecale opskrbne putove, a mjestimice je dolazilo i do izravnih borbi.
- Trajanje: od 27. lipnja do 7. srpnja 1991., s više od 70 većih i manjih sukoba.
- Žrtve: na slovenskoj strani 19 poginulih i 182 ranjena, na strani JNA 45 poginulih i 146 ranjenih; poginulo je i 12 stranih državljana.
- Zarobljenici: slovenske snage zarobile su 4.693 pripadnika JNA i 252 pripadnika savezne milicije.
- Ključna mjesta: zračna luka Brnik, Trebnje, Vrhpolje, Divača i brojni granični prijelazi.
Od Brijuna do međunarodnog priznanja
Rat je 7. srpnja 1991. okončala Brijunska deklaracija, postignuta uz posredovanje Europske zajednice. Slovenija je na tri mjeseca zamrznula provedbu akata o samostalnosti, a zauzvrat je dobila primirje i povlačenje vojske u vojarne.
- 8. listopada 1991.: moratorij istječe, Slovenija uvodi tolar i vlastitu carinsku službu.
- 25. – 26. listopada 1991.: posljednji vojnici JNA napuštaju Sloveniju preko luke Koper.
- 23. prosinca 1991.: skupština donosi novi Ustav Republike Slovenije.
- 15. siječnja 1992.: Sloveniju priznaju države Europske zajednice (Njemačka je priznanje najavila već 19. prosinca 1991.).
- 22. svibnja 1992.: Slovenija postaje članica Ujedinjenih naroda.
Predsjednici Slovenije nakon osamostaljenja
Ustav iz prosinca 1991. uveo je funkciju predsjednika republike, kojeg građani biraju neposredno na pet godina. Dosad su tu dužnost obnašali:
- Milan Kučan (1992. – 2002.), prije toga predsjednik Predsjedništva u vrijeme osamostaljenja;
- Janez Drnovšek (2002. – 2007.), prije toga dugogodišnji premijer;
- Danilo Türk (2007. – 2012.);
- Borut Pahor (2012. – 2022.);
- Nataša Pirc Musar (od prosinca 2022.), prva predsjednica države.
Kako se Slovenija danas sjeća osamostaljenja
Osamostaljenje obilježavaju tri datuma: 25. lipnja je Dan državnosti, 26. prosinca Dan samostalnosti i jedinstva (obljetnica objave plebiscitarnih rezultata), a 25. listopada Dan suverenosti, u spomen na odlazak posljednjeg vojnika JNA. Tko želi istražiti to razdoblje na terenu, neka posjeti Trg republike u Ljubljani, spomenik poginulima na groblju Žale te granične prijelaze i mjesta sukoba, gdje danas stoje spomen-obilježja.
Česta pitanja
Kada se Slovenija osamostalila?
Skupština je samostalnost proglasila 25. lipnja 1991., a svečano proglašenje bilo je 26. lipnja. Priznanje Europske zajednice uslijedilo je 15. siječnja 1992.
Koliko je ljudi na plebiscitu glasalo za samostalnost?
Za samostalnu Sloveniju glasalo je 1.289.369 ljudi, odnosno 95 % glasača ili 88,5 % svih birača, uz odaziv od 93,2 %.
Što je Temeljna ustavna povelja?
Temeljna ustavna povelja o samostalnosti i neovisnosti Republike Slovenije, donesena 25. lipnja 1991., pravni je akt kojim je Slovenija preuzela ovlasti federacije i postala samostalna država.
Koliko je trajao rat u Sloveniji?
Desetodnevni rat trajao je od 27. lipnja do 7. srpnja 1991., kada je potpisana Brijunska deklaracija. Na slovenskoj strani poginulo je 19 ljudi.
Tko je bio prvi predsjednik samostalne Slovenije?
Prvi predsjednik republike bio je Milan Kučan, od 1992. do 2002.; u vrijeme osamostaljenja bio je predsjednik Predsjedništva.
