Slovenački običaji prate ritam godine: zimi maske tjeraju hladnoću, u proljeće se dočekuje prvo zelenilo, ljeti na brdima gore vatre, na jesen se krsti mošt, a u decembru djeca čekaju tri darivatelja. Mnogi običaji imaju pretkršćanske korijene koji su se ispreplitali s crkvenim kalendarom i u slovenačkim selima i gradovima su živi i danas.
Šta su zapravo narodni običaji
Slovenački etnolozi radije govore o šegama i navadama: ustaljenim postupcima zajednice koji se ponavljaju u određeno vrijeme ili povodom i nešto poručuju, od karnevalskih povorki do svadbenih pozivnica. Narodni običaji nisu muzejski predmeti. Neki su nestali, a druge su oživjela turistička i folklorna društva.
Ministarstvo kulture Slovenije vodi Registar nematerijalnog kulturnog naslijeđa sa 135 jedinica i više od 400 nosilaca. Najviše jedinica spada u privredna znanja i vještine (53), a odmah iza njih su običaji i navike (40). Na UNESCO-ovu Reprezentativnu listu upisani su, između ostalog, obilasci kurenata, izrada čipke na batiće, slovenačko pčelarstvo i gradnja suhozida.
Običaje u Sloveniji najlakše je razumjeti ako ih rasporedimo po godišnjim dobima. Slijedi pregled najpoznatijih, s datumima, mjestima i značenjem.
Zima i karneval: maske koje tjeraju zimu
Karnevalski period negdje počinje već u decembru, a drugdje traje od Svijećnice (2. februara), kada se u crkvama blagosiljaju svijeće, do Čiste srijede. Karneval (pust) je jedan od najraznovrsnijih slovenačkih običaja: nacionalni registar bilježi čak 15 karnevalskih jedinica.
Najrašireniji tradicionalni karnevalski lik je kurent s područja Ptuja, Dravskog polja, Haloza i Slovenskih gorica. Prema narodnom vjerovanju tjera zlo i donosi sreću i blagostanje. Obilasci kurenata od kuće do kuće upisani su na UNESCO-ovu listu 7. decembra 2017. godine.
| Karnevalski lik | Područje | Posebnost |
|---|---|---|
| Kurenti | Ptuj, Dravsko polje, Haloze, Slovenske gorice | obilasci od kuće do kuće, UNESCO-ova lista |
| Laufari | Cerkno | drvene maske |
| Škoromati | južni rub Brkina, Podgrajsko-Matarsko podolje | skupljaju darove, na Čistu srijedu sahranjuju ili spaljuju karnevalsku lutku |
| Ta lepi i ta grdi (lijepi i ružni) | Drežnica i okolna sela | ružni jure mlade i posipaju ih pepelom, lijepi obilaze kuće i plešu |
| Borovo gostüvanje | Prekmurje | simbolično vjenčanje s borom |
| Šelmari | Kostanjevica na Krki | metalna glava zvana Šelma |
Tamo gdje se prethodne godine nije udala nijedna djevojka, u dijelovima Gorenjske, Štajerske i Koruške vukli su balvan kroz selo. Ta ploharija je simbolično vjenčanje koje je opstalo do danas. Karneval završava na Čistu srijedu, kada se karnevalska lutka ponegdje sahranjuje ili spaljuje i tako se simbolično tjera zima.
Proljeće: od Grgurevdana do Zelenog Jurija
Grgurevdan (12. marta) nekada se smatrao prvim proljetnim danom. Običaj puštanja svjetala niz vodu gotovo je nestao, ali u Tržiču djeca i danas prave kućice i brodiće i puštaju ih niz rijeku.
Uskrs
Uskrs u Sloveniji obiluje simbolima novog života. Na Cvjetnu nedjelju u crkvi se blagosiljaju butare, ukrašeni snopovi zelenila, a na Veliku subotu jela za praznični sto, na kojem ne smiju nedostajati šunka, šarena jaja i potica. Posebno mjesto imaju jaja iz Bele krajine, pisanice, ukrašena batik tehnikom: vosak se nanosi alatkom zvanom pisač, a šare krstova, zvijezda, krugova i trouglova uglavnom su bijele, crvene i crne. I danas se najviše prave u Adlešićima i okolnim selima.
Na Uskršnji ponedjeljak u starom dijelu Metlike izvodi se obredni ples zaviranje kola. Plesači čine zatvoreni lanac koji vodi predvodnik i kreću se polako bez muzičke pratnje; ritam daju samo koraci i narodne pjesme.
Jurjevo
Krajem aprila, na Jurjevo, u Beloj krajini dočekuju Zelenog Jurija (Zeleni Jurij), mitskog pastira odjevenog u brezove grane koji simbolično donosi proljeće. U Črnomlju ga juraši oblače u zelenilo i vode u staro gradsko jezgro, gdje se zelenilo skida i baca u rijeku Dobličicu. To predstavlja povratak u podzemlje i osigurava da će se Jurij vratiti sljedeće godine. Festival Jurjevanje u Črnomlju, nazvan po njemu, održava se od 1964. i smatra se najstarijim folklornim festivalom u Sloveniji.
Ljeto: ivanjska noć i vatre
Ivanjska noć (kresna noč) je noć s 23. na 24. juni, blizu ljetnog solsticija. Slovenci je zovu i kres, kresni večer, ivanje ili šentjanževo. Na uzvišenjima su se palile velike vatre koje su trebale pomoći suncu da sačuva snagu.
Vjerovalo se da te noći bilje ima posebnu moć, naročito oko ponoći i pred zoru, kad padne rosa. Predanje spominje paprat, ivančice i kantarion, a najjačim se smatralo sjeme paprati: ko ga nosi u džepu, mogao bi razgovarati sa životinjama ili postati nevidljiv. U slovenačkoj mitologiji s ovom noći povezan je i Kresnik, sunčani junak koji se bori s Kraljicom zmija.
Danas vatre uglavnom organizuju sela i udruženja. Ako je palite sami, imajte na umu nekoliko pravila:
- vatru postavite na otvorenom prostoru, daleko od šume, zgrada i suhe trave;
- kada je u Sloveniji proglašena povećana opasnost od požara, paljenje vatre na otvorenom nije dozvoljeno;
- vatru neka stalno nadzire odrasla osoba, a voda neka bude pri ruci;
- prije odlaska vatru potpuno ugasite.
Jesen i advent: Martinje, sveti Nikola i Božić
Martinje, 11. novembra, dan je kada mošt postaje vino. Vinski podrumi i udruženja obilježavaju ga krštenjem mošta, a na stolu je često pečena guska s mlincima i crvenim kupusom.
U Sloveniji se decembar naziva i mjesecom trojice dobrih ljudi. Prvi dolazi sveti Nikola (Miklavž), koji djecu daruje uoči svog praznika, 5. decembra, ponegdje u pratnji đavolčića (parklji). Slijede Djed Božićnjak (Božiček) i Djed Mraz (dedek Mraz). Porodice postavljaju jaslice i jelku, na vrata kače vijenac, a na sto adventski vijenac.
Božić je nezamisliv bez potice, savijene pite s orasima. Nekada je komad dobijao svaki član porodice, pa i stoka, jer se vjerovalo da donosi sreću, zdravlje i zaštitu od zlih duhova, groma i lopova. U Štajerskoj se pekao obredni hljeb sa suhim voćem zvani kuc ili krhljak, a u Beloj krajini, Dolenjskoj i Notranjskoj božićni hljeb ukrašavao se jaslicama i životinjama od tijesta. Oko Nove godine i na Bogojavljenje mladići su išli u koledu i donosili sreću u kuće.
Gdje danas doživjeti slovenačke običaje
Mnogi običaji su i dalje dio života lokalnih zajednica, pa ih je najbolje doživjeti na licu mjesta:
- Kurentovanje u Ptuju u vrijeme karnevala, s povorkama kurenata i drugih maski;
- laufarija u Cerknom s drvenim maskama i karnevalskim suđenjem;
- Jurjevanje u Črnomlju sa Zelenim Jurijem i belokranjskim plesovima;
- radionice ukrašavanja jaja u Beloj krajini i zbirka u Belokranjskom muzeju u Metlici;
- proslave Martinja u vinogradarskim krajevima, od Štajerske do Primorske.
Detaljan pregled karnevalskih likova po regijama (na slovenačkom) objavilo je Ministarstvo kulture Slovenije. Prije posjete provjerite datume u lokalnoj turističkoj organizaciji, jer se raspored događaja mijenja iz godine u godinu.
Česta pitanja
Koji su najpoznatiji slovenački običaji?
Među najpoznatijima su karnevalske povorke kurenata, laufara i škoromata, uskršnja jaja i butare, Jurjevo sa Zelenim Jurijem, ivanjske vatre, Martinje s krštenjem mošta i dolazak svetog Nikole 5. decembra.
Koji su slovenački običaji na UNESCO-ovoj listi?
Na Reprezentativnoj listi nematerijalnog kulturnog naslijeđa čovječanstva nalaze se, između ostalog, obilasci kurenata (od 2017.), izrada čipke na batiće, slovenačko pčelarstvo i gradnja suhozida.
Kada je ivanjska noć u Sloveniji?
Ivanjska noć je noć s 23. na 24. juni, oko praznika svetog Ivana Krstitelja i blizu ljetnog solsticija. Slovenci je zovu kres, kresni večer, ivanje ili šentjanževo.
Ko je Zeleni Jurij?
Zeleni Jurij je mitski pastir odjeven u brezove grane koji na Jurjevo u Beloj krajini simbolično donosi proljeće. Običaj ima pretkršćanske slavenske korijene, a po njemu je nazvan festival Jurjevanje u Črnomlju.
Šta je kurent?
Kurent je najrašireniji tradicionalni karnevalski lik u Sloveniji, karakterističan za Ptuj, Dravsko polje, Haloze i Slovenske gorice. Prema narodnom vjerovanju tjera zlo i donosi sreću i blagostanje.
