Zastava Slovenije je bijelo-plavo-crvena trobojka s državnim grbom u gornjem lijevom dijelu, a omjer njene širine i dužine je 1 : 2. Boje potiču iz grba vojvodine Kranjske i Slovenci ih kao narodne koriste od 1848., dok državna zastava s grbom važi od juna 1991. U nastavku su opis, historija, značenje grba, himna i pravila isticanja.
Kako izgleda zastava Slovenije
Zastavu čine tri jednako široke vodoravne trake: gore bijela, u sredini plava i dolje crvena. Omjer širine i dužine je 1 : 2. Slovenski ustav je opisuje vrlo kratko: zastava Slovenije je bijelo-plavo-crvena slovenska narodna zastava s grbom Slovenije.
Grb se nalazi u gornjem lijevom dijelu, uz koplje. Prema prilogu zakona, njegovo središte leži na granici bijele i plave trake, na četvrtini dužine zastave od koplja, a visok je trećinu visine zastave. Gornja polovina grba je tako na bijelom, a donja na plavom polju.
| Boja | Gdje je na zastavi | Zvanična vrijednost CMYK |
|---|---|---|
| Bijela | gornja traka, Triglav u grbu | C0 M0 Y0 K0 |
| Plava | srednja traka, polje grba, talasaste linije | C100 M60 Y0 K10 |
| Crvena | donja traka, rub grba | C0 M100 Y100 K0 |
| Zlatnožuta | tri zvijezde u grbu | C0 M10 Y100 K0 |
Zakon poznaje i slovensku narodnu zastavu, istu trobojku bez grba. Pošto je veoma slična ruskoj, u praksi se rijetko viđa, jer tek grb jasno razlikuje slovensku zastavu od drugih bijelo-plavo-crvenih trobojki.
Historija slovenske zastave od 1848. do danas
Proljeće naroda i prva trobojka
Slovenci su boje preuzeli iz grba vojvodine Kranjske, na kojem je bio plavi orao. Štit je prvobitno bio zlatan, a 1836. zlato je zamijenjeno srebrom, odakle potiče kombinacija bijele i plave, a crvena se takođe pojavljuje u kranjskom grbu. U martu 1848. trobojku su prvi istakli slovenski studenti u Beču.
U Ljubljani se zavijorila 7. aprila 1848., kada ju je student Lovro Toman sa istomišljenicima istakao na kući u Wolfovoj ulici. Bio je to odgovor na njemačku zastavu koju su pripadnici njemački orijentisane narodne garde podigli na tornju Ljubljanskog dvorca. Austrijsko ministarstvo unutrašnjih poslova potvrdilo je kranjske zemaljske boje 23. septembra 1848.
Zastava u Jugoslaviji
Nakon Drugog svjetskog rata trobojka je ostala osnova zastave Slovenije kao republike u jugoslovenskoj federaciji, ali s crvenom petokrakom u sredini. Te zastave se starije generacije i danas dobro sjećaju s javnih zgrada i proslava.
Nova državna zastava 1991.
Slovenska skupština usvojila je novu zastavu i grb 24. juna 1991. amandmanom na ustav iz 1974., neposredno prije proglašenja nezavisnosti. Zastava s novim grbom prvi put je svečano podignuta 26. juna 1991. na Trgu republike u Ljubljani. Ustav od 23. decembra 1991. potvrdio je zastavu, grb i himnu u 6. članu, a detalje uređuje Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Slovenije i o slovenskoj narodnoj zastavi iz 1994.
Grb Slovenije i značenje njegovih simbola
Grb je nastao na javnom konkursu raspisanom 8. aprila 1991. Komisija je ocijenila 87 prijedloga, a pobijedio je akademski kipar Marko Pogačnik. Grb ima oblik štita s crvenim rubom, a na plavom polju nalaze se:
- Triglav u bijeloj boji, najviša slovenska planina i simbol slovenstva;
- dvije talasaste plave linije ispod njega, koje predstavljaju more i rijeke;
- tri zlatne šestokrake zvijezde u obliku obrnutog trougla, preuzete iz grba celjskih grofova, najmoćnije srednjovjekovne plemićke porodice s tog prostora.
Pogačnik je grb opisao kao kosmogram koji spaja četiri elementa: zrak (plavo nebo), vatru (zlatne zvijezde), vodu (talasi) i zemlju (planina). Heraldičari upozoravaju da je to po strogim heraldičkim pravilima više amblem nego klasičan grb, pa se u Sloveniji povremeno vode rasprave o njegovoj promjeni.
Himna Slovenije i njena veza sa zastavom
Državna himna je sedma strofa Prešernove pjesme Zdravljica (Zdravica) u kompoziciji Stanka Premrla. Premrl je horsko djelo napisao 1905., a štampano je 1. januara 1906. Skupština ju je proglasila himnom ustavnim amandmanom 27. septembra 1989., zakon o himni uslijedio je 29. marta 1990., a ustav ju je potvrdio u decembru 1991.
Zdravljica je posebna jer ne slavi pobjede ni vladare, nego suživot naroda koji žive bez rata i svađe. Evropska unija dodijelila joj je 31. marta 2020. oznaku evropske baštine. Zakon zabranjuje korištenje himne u reklamne svrhe, a izvoditi se mora svečano.
Kada i kako se u Sloveniji ističe zastava
Pravila određuje slovenski zakon o grbu, zastavi i himni. Najvažnije za javne ustanove i pojedince:
- Stalno je zastava istaknuta na sjedištima predsjednika republike, Državnog zbora, Državnog vijeća i vlade, na graničnim prijelazima i na predstavništvima u inostranstvu.
- Na državne praznike, naprimjer na Prešernov dan (8. februara) i Dan državnosti (25. juna), mora biti istaknuta na zgradama državnih i lokalnih organa. Na privatnim kućama i drugim prikladnim mjestima smije se istaći tokom cijelog praznika.
- Na dan žalosti, koji proglašava vlada, zastava se spušta na pola koplja.
- Na koplju boje idu odozgo prema dolje bijela, plava, crvena, a grb je gore lijevo, gledano sprijeda.
- Uz druge zastave slovenska zastava ima počasno mjesto, gledano sprijeda lijevo, i uz zastavu Evropske unije.
- Oštećene, izblijedjele ili neprikladne zastave zakon ne dozvoljava koristiti.
Zvanične boje, geometrijsku konstrukciju grba i datoteke za štampu slovenska vlada objavljuje na stranici Državni simboli (na slovenskom).
7. april, Dan slovenske zastave
U znak sjećanja na 1848. Slovenci 7. aprila obilježavaju Dan slovenske zastave, od 1998. i svečanostima. Održavaju se manifestacije s vojnim počastima, između ostalog kod Geometrijskog središta Slovenije u Spodnjoj Slivni kod Vača. To nije neradni dan, ali je dobra prilika da se podsjetimo koliko je dug put trobojka prešla od studentskog simbola do zastave nezavisne države.
Česta pitanja
Koje boje ima zastava Slovenije?
Odozgo prema dolje bijelu, plavu i crvenu. Sve tri vodoravne trake su jednake širine, a u gornjem lijevom dijelu nalazi se državni grb koji leži na granici bijele i plave trake.
Zašto su slovenska i ruska zastava slične?
Obje koriste bijelu, plavu i crvenu boju istim redoslijedom. Slovenske boje potiču iz grba vojvodine Kranjske i Slovenci ih koriste od 1848. Državnu zastavu od ruske razlikuje grb u gornjem lijevom dijelu.
Ko je dizajnirao grb Slovenije?
Grb je 1991. na javnom konkursu osmislio akademski kipar Marko Pogačnik. Prikazuje Triglav, dvije talasaste linije i tri zlatne šestokrake zvijezde preuzete iz grba celjskih grofova.
Smiju li građani istaći slovensku zastavu na kući?
Da. Slovenski zakon predviđa da se na državne praznike zastava smije istaći i na privatnim kućama i drugim prikladnim mjestima tokom cijelog praznika. Zastava ne smije biti oštećena ni neprikladnog izgleda.
Kada je Dan slovenske zastave?
Obilježava se 7. aprila. Tog dana 1848. student Lovro Toman sa istomišljenicima istakao je slovensku trobojku na kući u Wolfovoj ulici u Ljubljani.
