Zastava Slovenije bijelo-plavo-crvena je trobojnica s državnim grbom u gornjem lijevom dijelu, a omjer njezine širine i duljine je 1 : 2. Boje potječu iz grba vojvodine Kranjske i Slovenci ih kao narodne koriste od 1848., dok državna zastava s grbom vrijedi od lipnja 1991. U nastavku su opis, povijest, značenje grba, himna i pravila isticanja.
Kako izgleda zastava Slovenije
Zastavu čine tri jednako široke vodoravne pruge: gore bijela, u sredini plava i dolje crvena. Omjer širine i duljine je 1 : 2. Slovenski ustav opisuje je vrlo sažeto: zastava Slovenije je bijelo-plavo-crvena slovenska narodna zastava s grbom Slovenije.
Grb se nalazi u gornjem lijevom dijelu, uz koplje. Prema prilogu zakona njegovo središte leži na granici bijele i plave pruge, na četvrtini duljine zastave od koplja, a visok je trećinu visine zastave. Gornja polovica grba tako je na bijelom, a donja na plavom polju.
| Boja | Gdje je na zastavi | Službena vrijednost CMYK |
|---|---|---|
| Bijela | gornja pruga, Triglav u grbu | C0 M0 Y0 K0 |
| Plava | srednja pruga, polje grba, valovnice | C100 M60 Y0 K10 |
| Crvena | donja pruga, obrub grba | C0 M100 Y100 K0 |
| Zlatnožuta | tri zvijezde u grbu | C0 M10 Y100 K0 |
Zakon poznaje i slovensku narodnu zastavu, istu trobojnicu bez grba. Budući da je vrlo slična ruskoj, u praksi se rijetko vidi jer tek grb jasno razlikuje slovensku zastavu od drugih bijelo-plavo-crvenih trobojnica.
Povijest slovenske zastave od 1848. do danas
Proljeće naroda i prva trobojnica
Slovenci su boje preuzeli iz grba vojvodine Kranjske na kojem je bio plavi orao. Štit je izvorno bio zlatan, a 1836. zlato je zamijenjeno srebrom, odatle kombinacija bijele i plave, a crvena se također pojavljuje u kranjskom grbu. U ožujku 1848. trobojnicu su prvi izvjesili slovenski studenti u Beču.
U Ljubljani se zavijorila 7. travnja 1848., kada ju je student Lovro Toman s istomišljenicima izvjesio na kući u Wolfovoj ulici. Bio je to odgovor na njemačku zastavu koju su pripadnici njemački orijentirane narodne garde podigli na tornju Ljubljanskog dvorca. Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova potvrdilo je kranjske zemaljske boje 23. rujna 1848.
Zastava u Jugoslaviji
Nakon Drugoga svjetskog rata trobojnica je ostala osnova zastave Slovenije kao republike u jugoslavenskoj federaciji, ali s crvenom zvijezdom u sredini. Tu se zastavu starije generacije i danas dobro sjećaju s javnih zgrada i proslava.
Nova državna zastava 1991.
Slovenska skupština usvojila je novu zastavu i grb 24. lipnja 1991. amandmanom na ustav iz 1974., neposredno prije proglašenja neovisnosti. Zastava s novim grbom prvi je put svečano podignuta 26. lipnja 1991. na Trgu republike u Ljubljani. Ustav od 23. prosinca 1991. potvrdio je zastavu, grb i himnu u 6. članku, a pojedinosti uređuje Zakon o grbu, zastavi i himni Republike Slovenije te o slovenskoj narodnoj zastavi iz 1994.
Grb Slovenije i značenje njegovih simbola
Grb je nastao na javnom natječaju raspisanom 8. travnja 1991. Povjerenstvo je ocijenilo 87 prijedloga, a pobijedio je akademski kipar Marko Pogačnik. Grb ima oblik štita s crvenim obrubom, a na plavom polju nalaze se:
- Triglav u bijeloj boji, najviša slovenska planina i simbol slovenstva;
- dvije valovite plave crte ispod njega, koje predstavljaju more i rijeke;
- tri zlatne šesterokrake zvijezde u obliku obrnutog trokuta, preuzete iz grba celjskih grofova, najmoćnije srednjovjekovne plemićke obitelji s tog prostora.
Pogačnik je grb opisao kao kozmogram koji spaja četiri elementa: zrak (plavo nebo), vatru (zlatne zvijezde), vodu (valovnice) i zemlju (planina). Heraldičari upozoravaju da je to po strogim heraldičkim pravilima više amblem nego klasičan grb, pa se u Sloveniji povremeno vode rasprave o njegovoj promjeni.
Himna Slovenije i njezina veza sa zastavom
Državna himna je sedma kitica Prešernove pjesme Zdravljica (Zdravica) u uglazbi Stanka Premrla. Premrl je zborsku skladbu napisao 1905., a tiskana je 1. siječnja 1906. Skupština ju je proglasila himnom ustavnim amandmanom 27. rujna 1989., zakon o himni uslijedio je 29. ožujka 1990., a ustav ju je potvrdio u prosincu 1991.
Zdravljica je posebna jer ne slavi pobjede ni vladare, nego suživot naroda koji žive bez rata i svađe. Europska unija dodijelila joj je 31. ožujka 2020. oznaku europske baštine. Zakon zabranjuje korištenje himne u promidžbene svrhe, a izvoditi se mora svečano.
Kada i kako se u Sloveniji vije zastava
Pravila određuje slovenski zakon o grbu, zastavi i himni. Najvažnije za javne ustanove i pojedince:
- Stalno je zastava izvješena na sjedištima predsjednika republike, Državnog zbora, Državnog vijeća i vlade, na graničnim prijelazima i na predstavništvima u inozemstvu.
- Na državne blagdane, primjerice na Prešernov dan (8. veljače) i Dan državnosti (25. lipnja), mora biti izvješena na zgradama državnih i lokalnih tijela. Na privatnim kućama i drugim prikladnim mjestima smije se izvjesiti tijekom cijelog blagdana.
- Na dan žalosti, koji proglašava vlada, zastava se spušta na pola koplja.
- Na koplju boje idu odozgo prema dolje bijela, plava, crvena, a grb je gore lijevo, gledano sprijeda.
- Uz druge zastave slovenska zastava ima počasno mjesto, gledano sprijeda lijevo, i uz zastavu Europske unije.
- Oštećene, izblijedjele ili neprimjerene zastave zakon ne dopušta koristiti.
Službene boje, geometrijsku konstrukciju grba i datoteke za tisak slovenska vlada objavljuje na stranici Državni simboli (na slovenskom).
7. travnja, Dan slovenske zastave
U spomen na 1848. Slovenci 7. travnja obilježavaju Dan slovenske zastave, od 1998. i svečanostima. Održavaju se priredbe s vojnim počastima, među ostalim kod Geometrijskog središta Slovenije u Spodnjoj Slivni kraj Vača. To nije neradni dan, ali je dobra prilika za podsjetnik koliko je dug put trobojnica prešla od studentskog simbola do zastave samostalne države.
Česta pitanja
Koje boje ima zastava Slovenije?
Odozgo prema dolje bijelu, plavu i crvenu. Sve tri vodoravne pruge jednake su širine, a u gornjem lijevom dijelu nalazi se državni grb koji leži na granici bijele i plave pruge.
Zašto su slovenska i ruska zastava slične?
Obje koriste bijelu, plavu i crvenu boju istim redoslijedom. Slovenske boje potječu iz grba vojvodine Kranjske i Slovenci ih koriste od 1848. Državnu zastavu od ruske razlikuje grb u gornjem lijevom dijelu.
Tko je osmislio grb Slovenije?
Grb je 1991. na javnom natječaju osmislio akademski kipar Marko Pogačnik. Prikazuje Triglav, dvije valovite crte i tri zlatne šesterokrake zvijezde preuzete iz grba celjskih grofova.
Smiju li građani izvjesiti slovensku zastavu na kući?
Da. Slovenski zakon predviđa da se na državne blagdane zastava smije izvjesiti i na privatnim kućama i drugim prikladnim mjestima tijekom cijelog blagdana. Zastava ne smije biti oštećena ni neprimjerena izgleda.
Kada je Dan slovenske zastave?
Obilježava se 7. travnja. Toga je dana 1848. student Lovro Toman s istomišljenicima izvjesio slovensku trobojnicu na kući u Wolfovoj ulici u Ljubljani.
