Tri klimatska tipa na malom prostoru<\/h2>\n
Geografi i slovenska Agencija za okoli\u0161 (ARSO) dijele klimu Slovenije na tri glavna tipa. Granice me\u0111u njima nisu o\u0161tre jer na klimu sna\u017eno utje\u010du reljef i nadmorska visina.<\/p>\n Zapadnu Sloveniju obilje\u017eavaju vru\u0107a i suha ljeta te blage zime u kojima se snijeg na obali zadr\u017ei tek iznimno. Najvi\u0161e oborina padne u jesen. More ubla\u017eava temperaturne krajnosti, pa se taj dio zemlje u posljednjim desetlje\u0107ima zagrijavao sporije od unutra\u0161njosti, sli\u010dno kao i hrvatska Istra.<\/p>\n U sredi\u0161njoj i isto\u010dnoj Sloveniji razlike izme\u0111u ljeta i zime su ve\u0107e. Ljeta su topla, \u010deste su ljetne oluje s tu\u010dom, a zime hladne i u kotlinama \u010desto maglovite. Prema istoku, u Prekomurju, oborina je sve manje.<\/p>\n U planinama su zime duge i snje\u017ene, a ljeta kratka i svje\u017ea. Temperatura s visinom brzo pada, prema podacima ARSO-a u prosjeku 5,3 \u00b0C na svakih 1000 metara. U planinama je najtopliji mjesec \u010desto kolovoz, a najhladniji velja\u010da, dok je u nizinama najtoplije u srpnju i najhladnije u sije\u010dnju.<\/p>\n Prosje\u010dne godi\u0161nje temperature najbolje pokazuju koliko je klima Slovenije raznolika. Tablica sa\u017eima vrijednosti iz ARSO-ove analize za razdoblje 1971.\u20132000.<\/p>\n Krajnosti su jo\u0161 rje\u010ditije. Dugogodi\u0161nji dr\u017eavni rekord od 40,8 \u00b0C ARSO je izmjerio 8. kolovoza 2013. na zra\u010dnoj luci Cerklje ob Krki. Najni\u017ea slu\u017ebeno izmjerena temperatura, \u221234,5 \u00b0C, zabilje\u017eena je u Babnom Polju, koje va\u017ei za najhladnije mjesto u zemlji.<\/p>\n Slovenija je razmjerno vla\u017ena zemlja. Zapadni vjetrovi donose vla\u017ean zrak s Jadrana, koji se uz prve visoke prepreke di\u017ee i izlu\u010duje ki\u0161u. Zato su Julijske Alpe s vi\u0161e od 3200 mm oborina godi\u0161nje me\u0111u najki\u0161ovitijim podru\u010djima Alpa i Europe, dok Prekomurje dobije manje od 900 mm. Na obali padne od 1100 do 1200 mm godi\u0161nje. Rekordnih 4605 mm izmjereno je 1960. u Breginju.<\/p>\n Snje\u017eni pokriva\u010d u visokogorju se u prosjeku zadr\u017ei vi\u0161e od 200 dana u sezoni, a u sredi\u0161njim nizinama od 20 do 60 dana. Na Kredarici je u travnju 2001. bilo \u010dak 7 metara snijega. Zimi su za kotline, posebno Ljubljansku, tipi\u010dne temperaturne inverzije: hladan zrak ostaje pri tlu, stvara se magla, a nekoliko stotina metara vi\u0161e sija sunce.<\/p>\n Najpoznatiji vjetar u Sloveniji je bura, ista ona koju dobro poznaju na hrvatskoj obali. Udarna, suha i hladna, pu\u0161e ponajprije na Krasu, u dolini Vipave i na obali, a na udare mo\u017ee prema\u0161iti 100 km\/h. U Gorenjskoj je poznat karavan\u0161ki fen, topao i suh vjetar sa sjevera, koji u prosjeku zapu\u0161e rje\u0111e od jednom godi\u0161nje.<\/p>\n Ni sunca nema svugdje jednako. U razdoblju 1971.\u20132000. Bilje kraj Nove Gorice imalo je u prosjeku 2146 sun\u010danih sati godi\u0161nje, a Ljubljana samo 1832, ponajvi\u0161e zbog zimske magle.<\/p>\n Zagrijavanje je u Sloveniji dobro izmjereno. Ve\u0107 u razdoblju 1971.\u20132000. prosje\u010dna godi\u0161nja temperatura u Ljubljani porasla je za 1,7 \u00b0C, u Rate\u010dama za 1,6 \u00b0C, u Murskoj Soboti i Novom Mestu za 1,5 \u00b0C, a u Biljama za 1,0 \u00b0C. Ljubljana se najvi\u0161e zagrijala i zbog \u0161irenja grada, a Bilje najmanje zbog blizine mora. Detaljnije podatke donosi ARSO-ov pregled klimatskih prilika u Sloveniji<\/a> (na slovenskom).<\/p>\n Posljedice se vide i u svakodnevici: toplinski valovi su \u010de\u0161\u0107i, ljeta u nizinama dulja, a snje\u017eni pokriva\u010d ispod 1000 metara sve nesigurniji. \u010ce\u0161\u0107i su i jaki pljuskovi koji izazivaju poplave.<\/p>\n Slovenija nema jednu klimu. Na zapadu prevladava submediteranska, na istoku umjereno kontinentalna, u sredi\u0161njem dijelu predalpska, a u visokim planinama alpska (planinska) klima.<\/p>\n Najvi\u0161e oborina dobivaju Julijske Alpe i gornje Poso\u010dje, gdje godi\u0161nje padne vi\u0161e od 3200 mm. U Breginju je 1960. izmjereno \u010dak 4605 mm.<\/p>\n Najtoplije je na obali, u dolini Vipave i u Gori\u0161kim brdima, gdje prosje\u010dna godi\u0161nja temperatura prelazi 12 \u00b0C.<\/p>\n Da. Bura pu\u0161e ponajprije na Krasu, u dolini Vipave i na obali, a na udare mo\u017ee prema\u0161iti 100 km\/h.<\/p>\n![\"Snijegom](\"https:\/\/atlaswords.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/podnebje-v-sloveniji-7829670-1024x682.jpg\")
<\/figure>\n\n
Submediteranska klima<\/h3>\n
Umjereno kontinentalna klima<\/h3>\n
Alpska klima<\/h3>\n
Temperature od mora do Triglava<\/h2>\n
\n\n
\n \nPodru\u010dje<\/th>\n Prosje\u010dna godi\u0161nja temperatura<\/th>\n<\/tr>\n<\/thead>\n \n Obala, dolina Vipave, Gori\u0161ka brda<\/td>\n iznad 12 \u00b0C<\/td>\n<\/tr>\n \n Ostatak Primorske i nizine isto\u010dne Slovenije<\/td>\n 10\u201312 \u00b0C<\/td>\n<\/tr>\n \n Ni\u017ei dijelovi sredi\u0161nje Slovenije<\/td>\n 8\u201310 \u00b0C<\/td>\n<\/tr>\n \n Najvi\u0161i alpski vrhovi<\/td>\n ispod 0 \u00b0C<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Oborine, snijeg i magla<\/h2>\n
![\"Vinogradi](\"https:\/\/atlaswords.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/podnebje-v-sloveniji-8345243-1024x682.jpg\")
<\/figure>\nBura, fen i sun\u010dani dani<\/h2>\n
Kako se klima u Sloveniji mijenja<\/h2>\n
Kada putovati u Sloveniju s obzirom na klimu<\/h2>\n
\n
\u010cesta pitanja<\/h2>\n
Kakva je klima u Sloveniji?<\/h3>\n
Gdje u Sloveniji padne najvi\u0161e oborina?<\/h3>\n
Gdje je u Sloveniji najtoplije?<\/h3>\n
Pu\u0161e li bura i u Sloveniji?<\/h3>\n