{"id":155,"date":"2026-10-31T17:49:00","date_gmt":"2026-10-31T16:49:00","guid":{"rendered":"https:\/\/atlaswords.com\/?p=155"},"modified":"2026-10-30T19:12:20","modified_gmt":"2026-10-30T18:12:20","slug":"regije-slovenije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/regije-slovenije\/","title":{"rendered":"Koje su regije Slovenije i kako se dijele"},"content":{"rendered":"<p>Kad se govori o regijama Slovenije, misli se na jednu od triju podjela. Geografi razlikuju \u010detiri prirodne cjeline \u2013 alpsku, dinarsku, panonsku i mediteransku \u2013, u svakodnevnom govoru koriste se tradicionalne pokrajine poput Gorenjske i \u0160tajerske, a dr\u017eava za statistiku dijeli teritorij na 12 statisti\u010dkih regija. Upravnih regija (pokrajina) Slovenija zasad nema.<\/p>\n<div class=\"pbn-summary\"><strong>Ukratko:<\/strong> Slovenija le\u017ei na spoju Alpa, Dinarida, Panonske nizine i Sredozemlja. Alpski krajevi zauzimaju ne\u0161to vi\u0161e od 42 % teritorija, dinarski 28 %, panonski 21 %, a mediteranski ne\u0161to manje od 9 %. Tradicionalne pokrajine su Gorenjska, Dolenjska, Notranjska, Primorska, \u0160tajerska, Koro\u0161ka i Prekmurje. Za slu\u017ebenu statistiku koristi se 12 statisti\u010dkih regija.<\/div>\n<h2>\u010cetiri prirodne cjeline: gdje se susre\u0107u \u010detiri svijeta<\/h2>\n<p>Slovenija ima 20.271 km\u00b2, no na tom malom prostoru dodiruju se \u010detiri velike europske prirodne cjeline. Zato se krajolik \u010desto promijeni ve\u0107 nakon pola sata vo\u017enje: iz ledenja\u010dke doline sti\u017eete na rub Krasa, a s Krasa me\u0111u vinograde uz more. Na toj se podjeli temelji i ustaljena geografska regionalizacija Drage Perka, koja Sloveniju dijeli na 4 makroregije i 48 manjih mezoregija.<\/p>\n<table>\n<thead>\n<tr>\n<th>Prirodna cjelina<\/th>\n<th>Povr\u0161ina<\/th>\n<th>Udio teritorija<\/th>\n<th>Prosje\u010dna nadmorska visina<\/th>\n<\/tr>\n<\/thead>\n<tbody>\n<tr>\n<td>Alpski krajevi<\/td>\n<td>8.541 km\u00b2<\/td>\n<td>42,1 %<\/td>\n<td>732 m<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Dinarski krajevi<\/td>\n<td>5.706 km\u00b2<\/td>\n<td>28,1 %<\/td>\n<td>580 m<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Panonski krajevi<\/td>\n<td>4.291 km\u00b2<\/td>\n<td>21,2 %<\/td>\n<td>261 m<\/td>\n<\/tr>\n<tr>\n<td>Mediteranski krajevi<\/td>\n<td>1.734 km\u00b2<\/td>\n<td>8,6 %<\/td>\n<td>352 m<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n<p>Podaci potje\u010du iz materijala slovenske Agencije za okoli\u0161 (ARSO) o vodnoj bilanci Slovenije.<\/p>\n<h3>Alpski krajevi<\/h3>\n<p>Najve\u0107a i najvi\u0161a cjelina obuhva\u0107a Julijske i Kamni\u0161ko-Savinjske Alpe, Karavanke te predalpsko pobr\u0111e. Ovdje je Triglav (2864 m), najvi\u0161i vrh dr\u017eave, i ovdje su najstrmije padine. Druge poznate slovenske planine iznad 2000 m su \u0160krlatica (2740 m), Mangart (2679 m), Grintovec (2558 m) i Stol (2236 m) u Karavankama.<\/p>\n<h3>Dinarski krajevi<\/h3>\n<p>Na jugu i jugozapadu prevladava kr\u0161: visoravni, kr\u0161ka polja i podzemne \u0161pilje. Ovdje su Cerkni\u010dko jezero, s 26 km\u00b2 najve\u0107e jezero u Sloveniji, i Postojnska jama. Pregrada izme\u0111u Alpa i Dinarida prima najvi\u0161e oborina u zemlji.<\/p>\n<h3>Panonski krajevi<\/h3>\n<p>Sjeveroistok je najni\u017ei i najravniji dio Slovenije \u2013 Mursko polje (Murska ravan) ima nagib manji od 1\u00b0. Klima je kontinentalna, s vru\u0107im ljetima i hladnim zimama, a oborina je najmanje: u Murskoj Soboti manje od 900 mm godi\u0161nje. To je kraj polja, bre\u017euljaka i vinorodnih gorica.<\/p>\n<h3>Mediteranski krajevi<\/h3>\n<p>Najmanja i najtoplija cjelina obuhva\u0107a obalu, Kras, Brkine, Gori\u0161ka brda i dolinu Vipave. U Portoro\u017eu i Biljama prosje\u010dna godi\u0161nja temperatura prelazi 12 \u00b0C, a Primorska ima vi\u0161e od 2400 sun\u010danih sati godi\u0161nje. Slovenska obala duga je samo 47 km.<\/p>\n<h2>Tradicionalne (povijesne) pokrajine<\/h2>\n<p>Kad Slovenac ka\u017ee da je \u00bbsa \u0160tajerske\u00ab ili \u00bbs Dolenjske\u00ab, govori o tradicionalnim pokrajinama. One potje\u010du od nekada\u0161njih zemalja Habsbur\u0161ke Monarhije i duboko su ukorijenjene u dijalektima, kuhinji i identitetu stanovnika:<\/p>\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img loading=\"lazy\" width=\"800\" height=\"533\" src=\"https:\/\/atlaswords.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/pokrajine-slovenije-8267187-1024x682.jpg\" class=\"attachment-large size-large\" alt=\"Piran na slovenskoj obali u mediteranskom dijelu Slovenije\" loading=\"lazy\" decoding=\"async\" srcset=\"https:\/\/atlaswords.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/pokrajine-slovenije-8267187-1024x682.jpg 1024w, https:\/\/atlaswords.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/pokrajine-slovenije-8267187-300x200.jpg 300w, https:\/\/atlaswords.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/pokrajine-slovenije-8267187-768x512.jpg 768w, https:\/\/atlaswords.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/pokrajine-slovenije-8267187.jpg 1280w\" sizes=\"auto, (max-width: 800px) 100vw, 800px\" \/><\/figure>\n<ul>\n<li><strong>Gorenjska<\/strong> \u2013 alpski sjeverozapad s Bledom, Bohinjem i Kranjem,<\/li>\n<li><strong>Dolenjska<\/strong> \u2013 bre\u017euljkasti jugoistok uz rijeku Krku, \u010desto zajedno s <strong>Belom krajinom<\/strong> uz granicu s Hrvatskom,<\/li>\n<li><strong>Notranjska<\/strong> \u2013 kr\u0161ki kraj oko Postojne i Cerknice,<\/li>\n<li><strong>Primorska<\/strong> \u2013 od Trente i Poso\u010dja do Krasa i obale,<\/li>\n<li><strong>\u0160tajerska<\/strong> \u2013 najve\u0107a pokrajina s Mariborom, Celjem i Ptujem,<\/li>\n<li><strong>Koro\u0161ka<\/strong> \u2013 doline Me\u017ee i Drave uz austrijsku granicu,<\/li>\n<li><strong>Prekmurje<\/strong> \u2013 ravnica s one strane Mure, koja je do 1919. pripadala ugarskom dijelu Monarhije.<\/li>\n<\/ul>\n<p>Gorenjska, Dolenjska i Notranjska neko\u0107 su zajedno \u010dinile vojvodinu Kranjsku. Granice tradicionalnih pokrajina nisu slu\u017ebeno odre\u0111ene, pa se Slovenci rado spore oko toga gdje, primjerice, zavr\u0161ava Dolenjska.<\/p>\n<h2>Statisti\u010dke regije Slovenije<\/h2>\n<p>Za slu\u017ebene podatke slovenski Statisti\u010dki ured koristi 12 statisti\u010dkih regija, odre\u0111enih 2000. godine. Neke nose imena tradicionalnih pokrajina, ali se s njima ne poklapaju u potpunosti:<\/p>\n<ol>\n<li>Pomurska<\/li>\n<li>Podravska<\/li>\n<li>Koro\u0161ka<\/li>\n<li>Savinjska<\/li>\n<li>Zasavska<\/li>\n<li>Posavska<\/li>\n<li>Jugovzhodna Slovenija (Jugoisto\u010dna Slovenija)<\/li>\n<li>Primorsko-notranjska<\/li>\n<li>Osrednjeslovenska (Sredi\u0161nja Slovenija)<\/li>\n<li>Gorenjska<\/li>\n<li>Gori\u0161ka<\/li>\n<li>Obalno-kra\u0161ka<\/li>\n<\/ol>\n<p>Prvih osam regija \u010dini kohezijsku regiju Isto\u010dna Slovenija, a posljednje \u010detiri Zapadnu Sloveniju \u2013 ta je podjela va\u017ena pri kori\u0161tenju sredstava EU-a. Po broju stanovnika daleko prednja\u010di Osrednjeslovenska s oko 570.000 stanovnika, a najmanje ih ima Primorsko-notranjska, oko 54.000 (podaci za 2025.).<\/p>\n<h2>Upravne pokrajine: jo\u0161 uvijek samo plan<\/h2>\n<p>Slovenija ima op\u0107ine i dr\u017eavu, ali nema srednje razine uprave kakvu Hrvatska ima u \u017eupanijama. O osnivanju pokrajina raspravlja se ve\u0107 vi\u0161e od tri desetlje\u0107a, a prijedlozi se kre\u0107u od 8 do 16 pokrajina. Godine 2008. odr\u017ean je savjetodavni referendum o podru\u010djima pokrajina, no odaziv je bio tek 10,98 %. Zato se pojam pokrajina danas koristi uglavnom u geografskom i kulturnom smislu.<\/p>\n<h2>Kako upoznati regije na karti i na terenu<\/h2>\n<p>Za prvu predod\u017ebu najbolja je fizi\u010dka ili topografska karta Slovenije, na kojoj se jasno vide alpski sjever, kr\u0161ki jug i panonska ravnica. \u0160kolski atlas Slovenije prikazuje i granice tradicionalnih pokrajina i statisti\u010dkih regija. Osnovne podatke o zemlji, od povr\u0161ine do najdu\u017ee rijeke, donosi i <a href=\"https:\/\/www.gov.si\/podrocja\/drzava-in-druzba\/o-sloveniji\/\" rel=\"noopener\" target=\"_blank\">slu\u017ebeni portal slovenske vlade o Sloveniji<\/a>.<\/p>\n<p>Jo\u0161 je bolje regije proputovati. U jednom danu mo\u017eete obi\u0107i tri: ujutro ste uz Bohinjsko jezero, u podne u Postojnskoj jami, nave\u010der uz more u Piranu. Za Prekmurje i panonski kraj odvojite barem vikend.<\/p>\n<h2>\u010cesta pitanja<\/h2>\n<h3>Koliko regija ima Slovenija?<\/h3>\n<p>Ovisi o podjeli. Prirodnih cjelina su \u010detiri (alpska, dinarska, panonska, mediteranska), tradicionalnih pokrajina obi\u010dno se nabraja sedam, a statisti\u010dkih regija ima dvanaest. Upravnih regija Slovenija nema.<\/p>\n<h3>Koja je najve\u0107a regija u Sloveniji?<\/h3>\n<p>Me\u0111u prirodnim cjelinama najve\u0107i su alpski krajevi, koji zauzimaju 42,1 % teritorija. Me\u0111u tradicionalnim pokrajinama najve\u0107a je \u0160tajerska.<\/p>\n<h3>Koja je razlika izme\u0111u pokrajine i statisti\u010dke regije?<\/h3>\n<p>Pokrajina je geografski ili povijesni pojam bez slu\u017ebenih granica, a statisti\u010dka regija slu\u017ebena je jedinica s to\u010dno odre\u0111enim op\u0107inama koju dr\u017eava koristi za prikupljanje podataka i planiranje razvoja.<\/p>\n<h3>Koja je najvi\u0161a planina u Sloveniji?<\/h3>\n<p>Triglav u Julijskim Alpama s 2864 m. Slijede \u0160krlatica (2740 m), Mangart (2679 m) i Grintovec (2558 m).<\/p>\n<p><script type=\"application\/ld+json\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@type\":\"FAQPage\",\"mainEntity\":[{\"@type\":\"Question\",\"name\":\"Koliko regija ima Slovenija?\",\"acceptedAnswer\":{\"@type\":\"Answer\",\"text\":\"Ovisi o podjeli. Prirodnih cjelina su \u010detiri (alpska, dinarska, panonska, mediteranska), tradicionalnih pokrajina obi\u010dno se nabraja sedam, a statisti\u010dkih regija ima dvanaest. Upravnih regija Slovenija nema.\"}},{\"@type\":\"Question\",\"name\":\"Koja je najve\u0107a regija u Sloveniji?\",\"acceptedAnswer\":{\"@type\":\"Answer\",\"text\":\"Me\u0111u prirodnim cjelinama najve\u0107i su alpski krajevi, koji zauzimaju 42,1 % teritorija. Me\u0111u tradicionalnim pokrajinama najve\u0107a je \u0160tajerska.\"}},{\"@type\":\"Question\",\"name\":\"Koja je razlika izme\u0111u pokrajine i statisti\u010dke regije?\",\"acceptedAnswer\":{\"@type\":\"Answer\",\"text\":\"Pokrajina je geografski ili povijesni pojam bez slu\u017ebenih granica, a statisti\u010dka regija slu\u017ebena je jedinica s to\u010dno odre\u0111enim op\u0107inama koju dr\u017eava koristi za prikupljanje podataka i planiranje razvoja.\"}},{\"@type\":\"Question\",\"name\":\"Koja je najvi\u0161a planina u Sloveniji?\",\"acceptedAnswer\":{\"@type\":\"Answer\",\"text\":\"Triglav u Julijskim Alpama s 2864 m. Slijede \u0160krlatica (2740 m), Mangart (2679 m) i Grintovec (2558 m).\"}}]}<\/script><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<p>Koje su regije Slovenije? Pregled \u010detiriju prirodnih cjelina, sedam tradicionalnih pokrajina i dvanaest statisti\u010dkih regija te razlika me\u0111u njima.<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":146,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[31],"tags":[],"class_list":["post-155","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-geografija-i-priroda-hr"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/155","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=155"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/155\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":156,"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/155\/revisions\/156"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/146"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=155"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=155"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/atlaswords.com\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=155"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}