\u010cetiri prirodne cjeline: gdje se susre\u0107u \u010detiri svijeta<\/h2>\n
Slovenija ima 20.271 km\u00b2, ali se na tom malom prostoru dodiruju \u010detiri velike evropske prirodne cjeline. Zato se pejza\u017e \u010desto promijeni ve\u0107 nakon pola sata vo\u017enje: iz gle\u010derske doline sti\u017eete na rub Krasa, a s Krasa me\u0111u vinograde uz more. Na toj podjeli zasniva se i ustaljena geografska regionalizacija Drage Perka, koja Sloveniju dijeli na 4 makroregije i 48 manjih mezoregija.<\/p>\n
| Prirodna cjelina<\/th>\n | Povr\u0161ina<\/th>\n | Udio teritorije<\/th>\n | Prosje\u010dna nadmorska visina<\/th>\n<\/tr>\n<\/thead>\n |
|---|---|---|---|
| Alpski predjeli<\/td>\n | 8.541 km\u00b2<\/td>\n | 42,1 %<\/td>\n | 732 m<\/td>\n<\/tr>\n |
| Dinarski predjeli<\/td>\n | 5.706 km\u00b2<\/td>\n | 28,1 %<\/td>\n | 580 m<\/td>\n<\/tr>\n |
| Panonski predjeli<\/td>\n | 4.291 km\u00b2<\/td>\n | 21,2 %<\/td>\n | 261 m<\/td>\n<\/tr>\n |
| Mediteranski predjeli<\/td>\n | 1.734 km\u00b2<\/td>\n | 8,6 %<\/td>\n | 352 m<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n Podaci poti\u010du iz materijala slovenske Agencije za okoli\u0161 (ARSO) o vodnom bilansu Slovenije.<\/p>\n Alpski predjeli<\/h3>\nNajve\u0107a i najvi\u0161a cjelina obuhvata Julijske i Kamni\u0161ko-Savinjske Alpe, Karavanke i predalpsko pobr\u0111e. Ovdje je Triglav (2864 m), najvi\u0161i vrh dr\u017eave, i ovdje su najstrmije padine. Druge poznate slovenske planine iznad 2000 m su \u0160krlatica (2740 m), Mangart (2679 m), Grintovec (2558 m) i Stol (2236 m) u Karavankama.<\/p>\n Dinarski predjeli<\/h3>\nNa jugu i jugozapadu preovladava kr\u0161: visoravni, kra\u0161ka polja i podzemne pe\u0107ine. Ovdje su Cerkni\u010dko jezero, s 26 km\u00b2 najve\u0107e jezero u Sloveniji, i Postojnska pe\u0107ina. Prepreka izme\u0111u Alpa i Dinarida prima najvi\u0161e padavina u zemlji.<\/p>\n Panonski predjeli<\/h3>\nSjeveroistok je najni\u017ei i najravniji dio Slovenije \u2013 Mursko polje ima nagib manji od 1\u00b0. Klima je kontinentalna, s vrelim ljetima i hladnim zimama, a padavina je najmanje: u Murskoj Soboti manje od 900 mm godi\u0161nje. To je kraj polja, bre\u017euljaka i vinogradarskih gorica.<\/p>\n Mediteranski predjeli<\/h3>\nNajmanja i najtoplija cjelina obuhvata obalu, Kras, Brkine, Gori\u0161ka brda i dolinu Vipave. U Portoro\u017eu i Biljama prosje\u010dna godi\u0161nja temperatura prelazi 12 \u00b0C, a Primorska ima vi\u0161e od 2400 sun\u010danih sati godi\u0161nje. Slovenska obala duga je svega 47 km.<\/p>\n Tradicionalne (historijske) pokrajine<\/h2>\nKada Slovenac ka\u017ee da je \u00bbsa \u0160tajerske\u00ab ili \u00bbiz Dolenjske\u00ab, govori o tradicionalnim pokrajinama. One poti\u010du od nekada\u0161njih zemalja Habsbur\u0161ke monarhije i duboko su ukorijenjene u dijalektima, kuhinji i identitetu stanovnika:<\/p>\n Gorenjska, Dolenjska i Notranjska nekada su zajedno \u010dinile vojvodinu Kranjsku. Granice tradicionalnih pokrajina nisu zvani\u010dno odre\u0111ene, pa se Slovenci rado spore oko toga gdje, recimo, zavr\u0161ava Dolenjska.<\/p>\n Za zvani\u010dne podatke slovenski Statisti\u010dki ured koristi 12 statisti\u010dkih regija, odre\u0111enih 2000. godine. Neke nose imena tradicionalnih pokrajina, ali se s njima ne poklapaju u potpunosti:<\/p>\n Prvih osam regija \u010dini kohezionu regiju Isto\u010dna Slovenija, a posljednje \u010detiri Zapadnu Sloveniju \u2013 ta podjela je va\u017ena pri kori\u0161tenju sredstava EU. Po broju stanovnika daleko prednja\u010di Osrednjeslovenska s oko 570.000 stanovnika, a najmanje ih ima Primorsko-notranjska, oko 54.000 (podaci za 2025.).<\/p>\n Slovenija ima op\u0107ine i dr\u017eavu, ali nema srednjeg nivoa vlasti kakav u Bosni i Hercegovini predstavljaju, naprimjer, kantoni. O osnivanju pokrajina raspravlja se vi\u0161e od tri decenije, a prijedlozi se kre\u0107u od 8 do 16 pokrajina. Godine 2008. odr\u017ean je savjetodavni referendum o podru\u010djima pokrajina, ali je izlaznost bila tek 10,98 %. Zato se pojam pokrajina danas koristi uglavnom u geografskom i kulturnom smislu.<\/p>\n Za prvu predstavu najbolja je fizi\u010dka ili topografska karta Slovenije, na kojoj se jasno vide alpski sjever, kra\u0161ki jug i panonska ravnica. \u0160kolski atlas Slovenije prikazuje i granice tradicionalnih pokrajina i statisti\u010dkih regija. Osnovne podatke o zemlji, od povr\u0161ine do najdu\u017ee rijeke, donosi i zvani\u010dni portal slovenske vlade o Sloveniji<\/a>.<\/p>\n Jo\u0161 je bolje regije proputovati. Za jedan dan mo\u017eete obi\u0107i tri: ujutro ste uz Bohinjsko jezero, u podne u Postojnskoj pe\u0107ini, a nave\u010der uz more u Piranu. Za Prekmurje i panonski kraj odvojite barem vikend.<\/p>\n Zavisi od podjele. Prirodnih cjelina su \u010detiri (alpska, dinarska, panonska, mediteranska), tradicionalnih pokrajina obi\u010dno se nabraja sedam, a statisti\u010dkih regija ima dvanaest. Upravnih regija Slovenija nema.<\/p>\n Me\u0111u prirodnim cjelinama najve\u0107i su alpski predjeli, koji zauzimaju 42,1 % teritorije. Me\u0111u tradicionalnim pokrajinama najve\u0107a je \u0160tajerska.<\/p>\n Pokrajina je geografski ili historijski pojam bez zvani\u010dnih granica, a statisti\u010dka regija je zvani\u010dna jedinica s ta\u010dno odre\u0111enim op\u0107inama koju dr\u017eava koristi za prikupljanje podataka i planiranje razvoja.<\/p>\n Triglav u Julijskim Alpama s 2864 m. Slijede \u0160krlatica (2740 m), Mangart (2679 m) i Grintovec (2558 m).<\/p>\n |
![\"Piran](\"https:\/\/atlaswords.com\/wp-content\/uploads\/2026\/10\/pokrajine-slovenije-8267187-1024x682.jpg\")
<\/figure>\n