{"id":125,"date":"2026-10-31T15:04:00","date_gmt":"2026-10-31T14:04:00","guid":{"rendered":"https:\/\/atlaswords.com\/?p=125"},"modified":"2026-10-30T19:11:53","modified_gmt":"2026-10-30T18:11:53","slug":"osamostaljenje-slovenije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/atlaswords.com\/bs\/osamostaljenje-slovenije\/","title":{"rendered":"Osamostaljenje Slovenije od plebiscita do priznanja"},"content":{"rendered":"

Osamostaljenje Slovenije odvijalo se manje od dvije godine: na plebiscitu 23. decembra 1990. velika ve\u0107ina glasa\u010da odlu\u010dila se za samostalnu dr\u017eavu, 25. juna 1991. skup\u0161tina je usvojila Osnovnu ustavnu povelju, a nakon desetodnevnog rata i tromjese\u010dnog moratorija Sloveniju je 15. januara 1992. priznala Evropska zajednica. U nastavku su klju\u010dni koraci, brojke i ljudi koji su obilje\u017eili taj put.<\/p>\n

Ukratko:<\/strong> plebiscit (23. 12. 1990, 95 % glasova za) \u2192 ustavna povelja i progla\u0161enje samostalnosti (25. i 26. 6. 1991) \u2192 desetodnevni rat (27. 6. \u2013 7. 7. 1991) \u2192 Brijunska deklaracija i moratorij \u2192 tolar i odlazak posljednjih vojnika JNA (oktobar 1991) \u2192 ustav (23. 12. 1991) \u2192 priznanje (15. 1. 1992) i \u010dlanstvo u UN-u (22. 5. 1992).<\/div>\n

Pozadina: kraj hladnog rata i slovensko prolje\u0107e<\/h2>\n

Slovenska nezavisnost nije nastala preko no\u0107i. Krajem osamdesetih hladni rat je popu\u0161tao, komunisti\u010dki re\u017eimi u isto\u010dnoj Evropi po\u010deli su padati, a Jugoslaviju su tresli ekonomska kriza i sve o\u0161triji sporovi me\u0111u republikama. U Sloveniji je u februaru 1987. iza\u0161ao 57. broj \u010dasopisa Nova revija<\/em>, koji se \u010desto smatra jednim od temelja ideje o samostalnosti.<\/p>\n

Uslijedili su osnivanje Zbora za ustav (februar 1989), \u010ditanje Majske deklaracije na ljubljanskom Kongresnom trgu (8. maja 1989) i ustavni amandmani kojima je u septembru 1989. ukinuta vode\u0107a uloga Saveza komunista. Na prvim vi\u0161estrana\u010dkim izborima poslije Drugog svjetskog rata, 8. aprila 1990, pobijedila je koalicija Demos na \u010delu s dr. Jo\u017eeom Pu\u010dnikom, a za predsjednika Predsjedni\u0161tva republike izabran je Milan Ku\u010dan.<\/p>\n

Plebiscit 23. decembra 1990.<\/h2>\n

Ideju plebiscita Demos je predstavio u novembru 1990, a skup\u0161tina je 6. decembra usvojila zakon o plebiscitu s 203 glasa za i nijednim protiv. Predsjedni\u0161tvo SFRJ proglasilo je glasanje neustavnim, ali je ono ipak odr\u017eano na oko 4.250 bira\u010dkih mjesta. Rezultate je 26. decembra zvani\u010dno objavio predsjednik skup\u0161tine dr. France Bu\u010dar.<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n
Podatak<\/th>\nRezultat<\/th>\n<\/tr>\n<\/thead>\n
Izlaznost<\/td>\n93,2 % bira\u010da<\/td>\n<\/tr>\n
Glasovi ZA<\/td>\n1.289.369 (95 % glasa\u010da, 88,5 % svih bira\u010da)<\/td>\n<\/tr>\n
Glasovi PROTIV<\/td>\n57.877 (4 %)<\/td>\n<\/tr>\n
Neva\u017ee\u0107i listi\u0107i<\/td>\n12.412 (0,9 %)<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Pu\u010dnik je te ve\u010deri u Cankarjevom domu u Ljubljani izgovorio re\u010denicu koja je postala simbol plebiscita: \u00bbJugoslavije vi\u0161e nema. Sada se radi o Sloveniji.\u00ab Detaljan pregled doga\u0111aja dostupan je na stranici slovenske vlade o godi\u0161njici plebiscita<\/a> (na slovenskom jeziku).<\/p>\n

Osnovna ustavna povelja o samostalnosti i nezavisnosti<\/h2>\n

Plebiscit je obavezao skup\u0161tinu da u roku od \u0161est mjeseci usvoji sve potrebne akte. To se desilo 25. juna 1991, kada je skup\u0161tina usvojila Deklaraciju o nezavisnosti i Osnovnu ustavnu povelju o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije. Povelja je odredila da savezni zakoni u Sloveniji vi\u0161e ne va\u017ee i prenijela nadle\u017enosti federacije na republiku. Sve\u010dano progla\u0161enje odr\u017eano je sutradan, 26. juna, na Trgu republike u Ljubljani.<\/p>\n

Desetodnevni rat<\/h2>\n

Jugoslovenska narodna armija (JNA) ve\u0107 je 26. juna poku\u0161ala zauzeti grani\u010dne prelaze, a zvani\u010dnim po\u010detkom rata smatra se 27. juni 1991. Slovenska Teritorijalna odbrana i milicija blokirale su oklopne kolone, postavljale barikade i presijecale puteve snabdijevanja, a ponegdje je dolazilo i do direktnih borbi.<\/p>\n

    \n
  • Trajanje:<\/strong> od 27. juna do 7. jula 1991, uz vi\u0161e od 70 ve\u0107ih i manjih sukoba.<\/li>\n
  • \u017drtve:<\/strong> na slovenskoj strani 19 poginulih i 182 ranjena, na strani JNA 45 poginulih i 146 ranjenih; poginulo je i 12 stranih dr\u017eavljana.<\/li>\n
  • Zarobljeni:<\/strong> slovenske snage zarobile su 4.693 pripadnika JNA i 252 pripadnika savezne milicije.<\/li>\n
  • Klju\u010dna mjesta:<\/strong> aerodrom Brnik, Trebnje, Vrhpolje, Diva\u010da i brojni grani\u010dni prelazi.<\/li>\n<\/ul>\n

    Od Brijuna do me\u0111unarodnog priznanja<\/h2>\n

    Rat je 7. jula 1991. okon\u010dala Brijunska deklaracija, postignuta uz posredovanje Evropske zajednice. Slovenija je na tri mjeseca zamrznula provo\u0111enje akata o nezavisnosti, a zauzvrat je dobila primirje i povla\u010denje vojske u kasarne.<\/p>\n

      \n
    1. 8. oktobar 1991:<\/strong> moratorij isti\u010de, Slovenija uvodi tolar i vlastitu carinsku slu\u017ebu.<\/li>\n
    2. 25\u201326. oktobar 1991:<\/strong> posljednji vojnici JNA napu\u0161taju Sloveniju preko luke Koper.<\/li>\n
    3. 23. decembar 1991:<\/strong> skup\u0161tina usvaja novi Ustav Republike Slovenije.<\/li>\n
    4. 15. januar 1992:<\/strong> Sloveniju priznaju dr\u017eave Evropske zajednice (Njema\u010dka je priznanje najavila jo\u0161 19. decembra 1991).<\/li>\n
    5. 22. maj 1992:<\/strong> Slovenija postaje \u010dlanica Ujedinjenih nacija.<\/li>\n<\/ol>\n

      Predsjednici Slovenije nakon osamostaljenja<\/h2>\n

      Ustav iz decembra 1991. uveo je funkciju predsjednika republike, kojeg gra\u0111ani biraju direktno na pet godina. Do sada su tu du\u017enost obavljali:<\/p>\n

        \n
      • Milan Ku\u010dan<\/strong> (1992\u20132002), prethodno predsjednik Predsjedni\u0161tva u vrijeme osamostaljenja;<\/li>\n
      • Janez Drnov\u0161ek<\/strong> (2002\u20132007), prethodno dugogodi\u0161nji premijer;<\/li>\n
      • Danilo T\u00fcrk<\/strong> (2007\u20132012);<\/li>\n
      • Borut Pahor<\/strong> (2012\u20132022);<\/li>\n
      • Nata\u0161a Pirc Musar<\/strong> (od decembra 2022), prva \u017eena na \u010delu dr\u017eave.<\/li>\n<\/ul>\n

        Kako se Slovenija danas sje\u0107a osamostaljenja<\/h2>\n

        Osamostaljenje obilje\u017eavaju tri datuma: 25. juni je Dan dr\u017eavnosti, 26. decembar Dan samostalnosti i jedinstva (godi\u0161njica objave rezultata plebiscita), a 25. oktobar Dan suvereniteta, u znak sje\u0107anja na odlazak posljednjeg vojnika JNA. Ko \u017eeli istra\u017eiti ovaj period na terenu, mo\u017ee posjetiti Trg republike u Ljubljani, spomenik poginulima na groblju \u017dale te grani\u010dne prelaze i mjesta sukoba, gdje danas stoje spomen-obilje\u017eja.<\/p>\n

        \u010cesta pitanja<\/h2>\n

        Kada se Slovenija osamostalila?<\/h3>\n

        Skup\u0161tina je samostalnost proglasila 25. juna 1991, a sve\u010dano progla\u0161enje bilo je 26. juna. Priznanje Evropske zajednice uslijedilo je 15. januara 1992.<\/p>\n

        Koliko je ljudi na plebiscitu glasalo za nezavisnost?<\/h3>\n

        Za samostalnu Sloveniju glasalo je 1.289.369 ljudi, odnosno 95 % glasa\u010da ili 88,5 % svih bira\u010da, uz izlaznost od 93,2 %.<\/p>\n

        \u0160ta je Osnovna ustavna povelja?<\/h3>\n

        Osnovna ustavna povelja o samostalnosti i nezavisnosti Republike Slovenije, usvojena 25. juna 1991, pravni je akt kojim je Slovenija preuzela nadle\u017enosti federacije i postala samostalna dr\u017eava.<\/p>\n

        Koliko je trajao rat u Sloveniji?<\/h3>\n

        Desetodnevni rat trajao je od 27. juna do 7. jula 1991, kada je potpisana Brijunska deklaracija. Na slovenskoj strani poginulo je 19 ljudi.<\/p>\n

        Ko je bio prvi predsjednik samostalne Slovenije?<\/h3>\n

        Prvi predsjednik republike bio je Milan Ku\u010dan, od 1992. do 2002; u vrijeme osamostaljenja bio je predsjednik Predsjedni\u0161tva.<\/p>\n